28/11/2023

Ekološke radionice za mlade u okviru projekta „Ekološki odgovor u Timočkoj Krajini“

Edukacija i informisanje mladih o ekološkim problemima koji nas okružuju u Timočkoj Krajini, jedan su od najvažnijih ciljeva projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira EU, a realizuju Udruženje „Za česme“ i partnerske organizacije iz Bora i Zaječara. Ovim projektom predviđeno je pet ekoloških radionica za mlade koje su zamišljene kao kombinacija teorijskog interaktivnog razgovora o pojedinim problemima, a zatim i poseta određenih lokacija na kojima bi se učesnici radionica na licu mesta uverili u ono o čemu su diskutovali.

Tako je u okviru prve radionice u Zaječaru bilo reči o Ustavom zagarantovanim pravima ljudi da žive u čistoj životnoj sredini, imaju zdravu i nezagađenu vodu i hranu, a onda su kod sela Vražogrnca, u Borskoj reci, mogli da vide posledice zagađenja od rudarenja. Takođe, na licu mesta bili su svedoci lepote Rgotskog jezera u neuređenoj okolini, jer je ono i dalje zvanično rudarski kop kvarcnog peska, budući da već više od četiri decenije nije obavljena njegova rekultivacija.

U Boru je realizovana druga ekološka radionica za mlade iz Bora i Zaječara, a ovom prilikom saznali su nešto više o rudarskim jalovištima. Jalovišta su različita, zavisno od kojih su rudarskih procesa, ali ono što je najvažnije je da sadrže manje ili veće procente teških metala i opasnih hemikalija koji devastiraju životnu okolinu, ali utiču i na zdravlje ljudi.

Nastavnica Lela Skrobonja, koja predaje grupu rudarskih predmeta u Tehničkoj školi u Boru, rekla je da je stogodišnje rudarenje u ovom kraju ostavilo 27 miliona tona jalovine. Jalovina je zauzela velike površine plodne zemlje koja se nekada obrađivala u selima oko Bora, a sadrži i emituje u atmosferu zagađujuće stvari od čestica prašine do teških metala koji su opasni po zdravlje.

„Sve deponije rudničkog otpada su potencijalni zagađivači, u manjoj ili većoj meri“, slaže se i Dragan Ranđelović iz Društva mladih istraživača Bora. Jedina zaštita od njih je rekultivacija tih deponija, ali ona bi bila efikasna i manje zagađivala okolinu kada bi se radila uporedo sa rudarenjem. To svakako u prošlosti nije bila praksa borskog rudnika a ni drugih u Srbiji, pa je u jednom popisu koje je sačinilo Ministarstvo rudarstva i energetike, konstatovano da ima oko 200 rudnika i preduzeća koji nisu nakon eksploatacije rude obavili rekultivaciju, istakao je Ranđelović.

Nakon teorijskog dela, svi učesnici su obišli rudarska odlagališta oko Bora, gde su se uverili u razmere nus-produkta rudarenja. Otrovna prašina koju nosi vetar sa deponija, zagađene reke, povećanje broja obolelih od kancera, neke su od posledica kojih su svesni i učesnici radionice.

Oko 5-6 kilometara puta autobusom i jedan širi obilazak oko rudničke zone grada, ka Slatini, Oštrelju, prema Brezoniku, po obodu starog rudničkog jalovišta, ka rudniku Veliki Krivelj i povratak u Bor, uverilo ih je u razmere sadašnje ekspanzije rudarenja, ali i nekih rešenja za rekultivaciju ili zatrpavanje starog kopa gde je završen ovaj obilazak. Do kraja projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ mladi će učestvovati na još tri radionice koje će biti realizovane u Boru i u drugim timočkim mestima.

Udruženje „Za česme“
www.zacesme.rs

Ovaj tekst je proizveden u okviru projekta „Ekološki odgovor na ekspanziju rudarenja u Timočkoj Krajini“ koji finansira Evropska unija, a realizuju Udruženje „Za česme“, Društvo mladih istraživača Bor, Građanska čitaonica „Evropa“ Bor i „Dečiji centar“ Zaječar. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost navedenih udruženja i nužno ne odražava stavove Evropske unije.